Svrha ovog rada bila je rasvijetliti ulogu dobrobiti u zdravlju. Pregled literature upućuje na povezanost subjektivne dobrobiti s objektivnim i subjektivnim mjerama zdravlja. Što se tiče mortaliteta, neka istraživanja upućuju na pozitivnu povezanost dobrobiti i dugovječnosti, a neka kako kod starijih osoba visoke razine dobrobiti pridonose mortalitetu. Dobrobit je, osim toga, povezana s nižim morbiditetom, dužim razdobljem preživljavanja od smrtonosnih bolesti te pozitivno utječe na imunološke reakcije organizma. Promatrajući podatke vezane uz odnos pozitivne (PA) i negativne afektivnosti (NA) i zdravlja može se reći kako su daleko od jednoznačnih. Ipak, dio istraživanja govori u smjeru veće povezanosti PA s objektivnim te NA sa subjektivnim pokazateljima tjelesnog zdravlja. PA se povezuje s dužim životnim vijekom, manjim rizikom od obolijevanja od različitih bolesti, boljim imunološkim funkcijama i većim pragom za bol. Rezultati istraživanja odnosa NA i objektivnih pokazatelja zdravlja vrlo su neujednačeni, što se objašnjava slabom povezanošću ovih varijabli, dok su negativni efekti negativnih emocija na procjenu i interpretaciju tjelesnih simptoma sustavno potvrđeni. Kako se problem nemogućnosti generalizacije rezultata objašnjava razlikama u mjerenju konstrukta dobrobiti te poimanju i mjerenju tjelesnog zdravlja, navedeni su prijedlozi i metodološka rješenja koja mogu pridonijeti kvaliteti budućih ispitivanja i spoznajama proizašlih iz njih.

subjektivna dobrobit, pozitivna afektivnost, negativna afektivnost, emocije, zdravlje