Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti upotrebljivost MMPI-2 ljestvica valjanosti, temeljnih ljestvica, ljestvica sadržaja i Goldbergova indeksa u diferencijalnoj dijagnostici shizofrenih i nepsihotičnih psihijatrijskih poremećaja. U istraživanje je uključena 51 osoba (18 muškaraca i 33 žene) sa shizofrenijom u dobi od 18 do 58 godina i 47 žena s dijagnozom nekog od anksioznih poremećaja u dobi od 18 do 53 godine. Rezultati diskriminacijske analize pokazuju da diskriminaciji skupina značajno doprinose Goldbergov indeks, rezultati na ljestvicama L, Sc, Hs, Hy i Fp. Osobe sa shizofrenijom su imale značajno viši Goldbergov indeks, rezultate na ljestvicama L, Sc i Fp te značajno niže rezultate na ljestvicama Hs i Hy u odnosu na osobe s nepsihotičnim psihijatrijskim poremećajima. Na osnovi rezultata na diskriminacijskim varijablama bilo je moguće ispravno klasificirati 84,3% osoba sa shizofrenijom i 76,6% osoba s nepsihotičnim psihijatrijskim poremećajima. Vrijednosti Goldbergova indeksa, koji je najviše doprinosio diskriminaciji skupina, visoke su u obje skupine (osobe sa shizofrenijom: M = 72,96, sd = 30,117; osobe s nepsihotičnim psihijatrijskim poremećajima: M = 52,26 sd = 24,69), što dovodi u pitanje prikladnost kritične vrijednosti od 45 i navodi na zaključak da bi optimalna kritična vrijednost za razlikovanje između nepsihotičnih i psihotičnih psihijatrijskih poremećaja trebala biti viša. Razmjerno skroman doprinos pojedinačnih ljestvica diskriminaciji skupina i nepostojanje značajnih razlika između skupina na ljestvici BIZ pokazuje da se pri izvođenju zaključaka nikako ne bi smjelo oslanjati na pojedinačne ljestvice.

MMPI-2, shizofrenija, nepsihotični psihijatrijski poremećaj, Goldbergov indeks