Cilj rada bio je ispitati pojavnost doživljavanja i činjenja elektroničkog nasilja na uzorku hrvatskih srednjoškolaca, te utvrditi doprinos samopoštovanja te roditeljske topline i kontrole njenu objašnjenju. Pri tome su kontrolirane varijable spola, školskog uspjeha i frekvencije korištenja interneta. U istraživanju je sudjelovalo 208 učenika (129 djevojaka i 79 mladića) od prvog do trećeg razreda gimnazije. Korišteni su instrumenti Skala doživljavanja i činjenja elektroničkog nasilja, Coopersmithov inventar samopoštovanja i Skala percepcije obiteljskih odnosa. Provedene hijerarhijske analize potvrdile su doprinos samopoštovanja i roditeljske kontrole, ali ne i roditeljske emocionalnosti, u predviđanju doživljavanja elektroničkog nasilja, dok se značajnim prediktorom učestalosti činjenja elektroničkog nasilja pokazala samo roditeljska kontrola. Adolescenti koji su izvještavali o većim razinama roditeljske kontrole češće su bili mete i počinitelji elektroničkog nasilja, dok su djeca izloženija vršnjačkom nasilju ujedno izvještavala o nižem samopoštovanju. Dobiveni rezultati o prirodi odnosa samopoštovanja i roditeljskih čimbenika te uključenosti u elektroničko nasilje značajan su doprinos ograničenoj literaturi u ovom području te pružaju implikacije za oblikovanje intervencija usmjerenih na suočavanje s elektroničkim nasiljem.

elektroničko nasilje, samopoštovanje, roditeljska toplina, roditeljska kontrola