Zajedničko čitanje slikovnica prirodna je aktivnost kojom se potiču vještine rane pismenosti, a prediktivno je i za kasnije vještine čitanja i pisanja. Zbog širokog raspona mogućnosti u obliku tehničkih, sadržajnih i jezičnih prilagodbi prilagođene slikovnice pružaju mogućnost interaktivnog sudjelovanja djeci s različitim odstupanjima od urednog komunikacijsko-jezično-govornog razvoja, a pozitivni učinci pojavljuju se i kod populacije urednog razvoja. Cilj je ovog istraživanja bio ispitati uspješnost pripovijedanja nakon čitanja prilagođene slikovnice u odnosu na standardnu slikovnicu. Pripovjedne sposobnosti, promatrane na makrostrukturalnoj razini, ispitane su na uzorku od 30 djece kronološke dobi između 5;07 i 6;07 godina, urednog kognitivnog i jezičnog razvoja. Za potrebe istraživanja korištene su dvije priče, Mačka i Pas, koje su dio instrumenta MAIN - hrvatska inačica: Višejezični instrument za ispitivanje pripovijedanja. Rezultati su pokazali kako se statistički značajne razlike pojavljuju u području razumijevanja sadržaja te uporabi riječi kojima se izražavaju unutarnja stanja likova. Nisu pronađene značajne razlike u cjelokupnoj strukturi priče i na većini razina strukturalne složenosti. Dobiveni rezultati upućuju na potrebu za daljnjim istraživanjima u ovom području kako bi se stvorili temelji za logopedsku praksu utemeljenu na dokazima.

prilagođena slikovnica, pripovjedne sposobnosti, složene komunikacijske potrebe, MAIN - hrvatska inačica: Višejezični instrument za ispitivanje pripovijedanja