Izvorni znanstveni članak
Što znamo o obrascima hranjenja u nepretilih i pretilih osoba? Provjera konstruktne i kriterijske valjanosti Trofaktorskoga upitnika obrazaca hranjenja
Tamara Mohorić
-
Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju
Petra Anić
-
Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju
Miljana Kukić
-
Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju
Alessandra Pokrajac-Bulian
-
Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju
Sanja Klobučar Majanović
-
Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Katedra za internu medicinu, KBC Rijeka
https://doi.org/10.21465/2021-KP-1-2-0001
Puni tekst (hrvatski, str.7-22).pdf
Sažetak
Trofaktorski upitnik obrazaca hranjenja (engl. Three-Factor Eating Questionnaire – TFEQ; Karlsson i sur., 2000; Stunkard i Messick, 1985) jedna je od najčešće korištenih mjera samoprocjene prehrambenih ponašanja. Osnovne metrijske karakteristike hrvatskoga prijevoda upitnika provjerene su na nekliničkom uzorku (Nikolić i sur., 2018), a upravo je dodatna provjera faktorske strukture i kriterijske valjanosti na nekliničkome i kliničkome uzorku važan doprinos ovoga istraživanja. Provedene su dvije studije. U Studiji 1 analizirani su podaci nekliničkoga uzroka ispitanika (N = 419, Mdobi = 22,17, SDdobi = 2,39, MITM = 22,29, SDITM = 3,32), studenata nekoliko sveučilišta u Republici Hrvatskoj, dok su u Studiji 2 analizirani podaci kliničkoga uzorka pretilih osoba. U ovom je dijelu istraživanja sudjelovao 71 pacijent Dnevne bolnice za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničkog bolničkog centra (KBC) Rijeka, u dobi od 26 do 71 godine (M = 45,20, SD = 11,12). Prosječni indeks tjelesne mase ove skupine sudionika iznosio je 41,97 (SD = 8,64), uz raspon od 29 do 71. U oba je uzorka konfirmatornom faktorskom analizom potvrđena pretpostavljena trofaktorska struktura, a dobivene podljestvice imale su zadovoljavajuće deskriptivne parametre i pouzdanost tipa unutarnje konzistencije. Anksioznost, depresivnost i stres bili su povezani s pojedinim obrascima hranjenja na studentskome uzorku, dok su emocionalno i nekontrolirano jedenje pozitivno, a kognitivna kontrola negativno povezani s depresivnošću na uzorku pretilih odraslih osoba. Na temelju dobivenih psihometrijskih pokazatelja može se zaključiti kako je Trofaktorski upitnik obrazaca hranjenja valjan mjerni instrument, koji se može koristiti za ispitivanje navika hranjenja u nekliničkoj i kliničkoj populaciji.
Ključne riječi
Trofaktorski upitnik obrazaca hranjenja, nekontrolirano jedenje, emocionalno jedenje, kognitivno suzdržavanje, pretilost, valjanost