Ciljevi ovog istraživanja bili su ispitati kvalitetu života, stresnost posla i načine suočavanja sa stresom kod medicinskih sestara zaposlenih u bolnici te utvrditi doprinose li neke sociodemografske karakteristike, samoprocjena stresnosti posla i strategije suočavanja sa stresom predviđanju kvalitete u različitim domenama života medicinskih sestara. Ispitane su 133 medicinske sestre (88% žena) u dobi od 20 do 63 godine, zaposlene u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Primijenjeni su upitnici: općih podataka i samoprocjene stresnosti posla, skraćena verzija COPE upitnika suočavanja sa stresnim situacijama te skraćena verzija upitnika kvalitete života WHOQOL-BREF, koji obuhvaća četiri domene: tjelesno zdravlje, psihičko stanje, društvenu interakciju i okoliš. Rezultati su pokazali da je kvaliteta života medicinskih sestara dobra u svim domenama, a razina stresnosti posla je jako visoka. Ispitane medicinske sestre najčešće koriste strategije suočavanja usmjerene na problem, a najrjeđe izbjegavajuće strategije. Niža razina samoprocjene stresnosti posla i viši stupanj obrazovanja značajni su prediktori bolje kvalitete života u domenama tjelesnog zdravlja i psihičkog stanja. Viša razina stresnosti posla jedini je značajni prediktor lošije kvalitete života u domeni okoliša. Učestalije izbjegavajuće suočavanje jedini je značajni prediktor lošije kvalitete života u domeni društvenih odnosa. Rezultati istraživanja mogu biti korisni u planiranju intervencija i edukacija za poboljšanje suočavanja sa stresom medicinskih sestara.

kvaliteta života, medicinske sestre, stres na radnom mjestu, suočavanje sa stresom