Klinička psihologija, Vol. 13, Br. 1-2, 2020


Izvorni znanstveni članak

Mladi s problemima kockanja – koliko kockaju i kako vide industriju igara na sreću


Neven Ricijaš - Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst (hrvatski, str.47-62).pdf

Sažetak
Iako formalnim zakonom zabranjeno, kockanje maloljetnika i razvoj štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem koje vode simptomima ovisnosti o kockanju, i u Hrvatskoj i u većini drugih zemalja zapadnog društva, zaokupljaju pozornost mnogih stručnjaka i znanstvenika u području mentalnog zdravlja. Svrha ovog rada je istražiti razlike u učestalosti kockanja mladih s obzirom na razinu razvijenih štetnih psihosocijalnih posljedica, te specifično njihovu percepciju dostupnosti i pristupačnosti igrama na sreću u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovao prigodni uzorak od N = 615 muških srednjoškolaca iz Zagreba i Splita (Mdob = 16,16; SDdob = 1,21) svih triju vrsta obrazovnih programa, od prvog do završnog razreda srednje škole. Uz osnovne sociodemografske varijable, u istraživanju je korišten Upitnik aktivnosti kockanja, Subskala opće mjere ozbiljnosti problema povezanih s kockanjem (GPSS) te Upitnik percepcije industrije igara na sreću. Za ostvarivanje ciljeva, uz deskriptivnu i korelacijsku statistiku, korištene su parametrijske i neparametrijske metode inferencijalne statistike (ANOVA/Kruskal-Wallisov test s pripadajućim post-hoc testovima). Rezultati pokazuju da mladi koji prema GPSS-u imaju visoku razinu štetnih psihosocijalnih posljedica povezanih s kockanjem (tzv. crveno svjetlo) sve igre igraju učestalije, a posebno visokorizične kao što su sportsko klađenje i igre na automatima. Također, percipiraju igre dostupnijima maloljetnicima unatoč zakonskim zabranama i misle da bi država trebala propisati nižu dob (maloljetništvo) za legalno uključivanje u igre na sreću u Hrvatskoj. Rezultati jednoznačno upućuju na intenzivnije rizično ponašanje mladih koji su razvili psihosocijalne probleme povezane s kockanjem, te njihovu liberalniju percepciju industrije igara na sreću i percepciju o većoj pristupačnosti pojedinim igrama. Zaključno se rezultati stavljaju u kontekst dosadašnjih istraživanja o učestalosti kockanja mladih u Hrvatskoj i posrednom značaju utjecaja tržišta igara na sreću na stavove mladih i normalizaciju ove rizične industrije s obzirom na tako izraženu dostupnost i pristupačnost u našoj zemlji.

Ključne riječi
kockanje, igre na sreću, adolescenti, industrija igara na sreću, ovisnost o kockanju



© Naklada Slap, s Vama od 1985. Sva prava pridržana.
Kontakt: Sjedište

NAKLADA SLAP
Dr. Franje Tuđmana 33, 10450 Jastrebarsko

+ 385 (0)1 6281 774
nslap@nakladaslap.com
Poslovnica

NAKLADA SLAP
Centar za edukacije i istraživanja
Miramarska cesta 105, 10000 Zagreb
+ 385 (0)1 6313 044
zagreb@nakladaslap.com