Uvod: Oko 15% žena ima peripartalnu depresiju, ali većina ne traži pomoć. Ovo istraživanje imalo je za cilj ispitati stigmu, znanje o peripartalnoj depresiji i lokus kontrole kao odrednice stavova prema traženju psihološke pomoći u kontekstu peripartalne depresije. Metoda: Trudnice i majke s dojenčadi do godinu dana (N=279) ispunile su Edinburšku ljestvicu poslijeporođajne depresivnosti (EPDS), Upitnik javne stigme kod primanja stručne psihološke pomoći (SSRPH), Skalu znanja o poslijeporođajnoj depresiji (KPPD-Q), Rotterovu ljestvicu unutrašnjeg naprama izvanjskom mjestu kontrole (RI-E) i Upitnik stavova o traženju stručne psihološke pomoći (ATSPPH-SF). Rezultati: Visoko obrazovanje, viši socioekonomski status i prethodno psihijatrijsko liječenje bili su povezani s pozitivnijim stavovima prema traženju pomoći. Također, niža javna stigma, viša razina znanja o poslijeporođajnoj depresiji i veći internalni lokus kontrole povezani su s pozitivnijim stavovima prema traženju stručne pomoći. Međutim, regresijska analiza je pokazala da su niža stigma i internalni lokus kontrole značajni prediktori pozitivnijih stavova traženja pomoći, ali ne i znanje. Zaključak: Ovi nalazi poboljšavaju razumijevanje prediktora stavova prema traženju stručne pomoći i mogu pomoći u razvoju praktičnih programa koji potiču traženje pomoći tijekom peripartalnog razdoblja ciljajući na stigmu i lokus kontrole.

stigma, znanje, lokus kontrole, traženje pomoći, peripartalna depresija